Udruga Dica Čeline

Brzi kontakti

UDRUGA DICA ČELINE
Čelina 2, 21317 ČELINA

OIB: 36329826619
TEL.:00385 21 382 052
FAX: 00385 21 382 745
E-mail: udruga.dicaceline@gmail.com


KOVAČIĆ- MEĐU DEST NAJČESĆIH PREZIMENA U HRVATSKOJ

Prezime je obiteljsko ime, ujedno i nadopuna koja osobu jednoznačno razlikuje od drugih. Prva se javljaju u 12. stoljeću, a kao dopuna imenu češće se uporabljuju od 14. stoljeća. U crkvenim knjigama na europskom Zapadu, pa i u našim krajevima, u 16. stoljeću se počinju voditi matice sa prezimenima. Jozefinskim patentom koji Habsburška monarhija uvodi krajem 18. stoljeća, postaje obvezujuća imensko - prezimenska formula. Danas je najčešće prezime u Hrvatskoj Horvat, a još ih postoji preko 14 tisuća u Hrvatskoj.
Prezime je nadopuna imenu, te čimbenik koji razlikuje jednu osobu od druge. Nekoliko rječnika prezime definira kao sinonim s obiteljskim imenom. Od 16. stoljeća u crkvenim se knjigama vode matice s prezimenima, a od 18. stoljeća obvezna su u našim krajevima. U 'Hrvatskom prezimeniku' autori Petar Šimunović i Franjo Maletić, kao najčešće prezime u Hrvatskoj navode Horvat, s tim da su podaci formirani prema popisu stanovništva iz 2001. godine.
Oko 15 tisuća ukupno je prezimena u Hrvatskoj. Onomastičari (znanstvenici koji se bave proučavanjem imena i prezimena) razlikuju četiri osnovne grupe prezimena, obzirom na podrijetlo njihova nastanka. Prezimena nastala od osobnog imena, nadimka, zanimanja i podrijetla.
Primjeri nastalih od osobnog imena su Ivančić, Petrović, Marković, od nadimaka Sikirica, Pletikosa, Zlomislić, Rogan. Prezimena nastala od zanimanja, plodna su u mnogim zemljama, pa je tako među najčešćim engleskim prezimenima Smith, njemačkim Schmidt, što bi bilo slično drugom najčešćem hrvatskom prezimenu Kovačević. Ona nastala prema podrijetlu primjerice su Zagorac, Primorac, Duvnjak.
Evo najčešćih deset hrvatskih prezimena prema već spomenutom izvoru 'Hrvatskom prezimeniku'.
1. Horvat
U Hrvatskoj danas živi 22 225 ljudi s ovim prezimenom. Nastalo je od mađarskog naziva za Hrvate - Horvati. Ovo prezime se spominje još u 16. stoljeću. Najzastupljenije je u Čakovcu, a ima ga i u Lici, okolici Zagreba te Turopolju. Oko sedam tisuća domaćinstava u Hrvatskoj je s ovim prezimenom. U Čakovcu se svaki 40. čovjek preziva Horvat.
2. Kovačević
Naziv prezimena je nastao od zanimanja kovač. Danas u Hrvatskoj živi 15 835 Kovačevića, a uz to postoji još nekoliko prezimena kojima je kovač u osnovi, poput Kovačić, koje je sedmo po brojnosti, a Kovač 14. Prezime je raspršeno, te je tako njegovo podrijetlo upitno, no dobrim dijelom dolazi iz bosanske Posavine. Ovo prezime je zanimljivo i po tome što je zastupljeno i među Hrvatima, ali i Srbima i Bošnjacima. Šest tisuća kućanstava u Hrvatskoj je s ovim prezimenom.
3. Babić
S ovim prezimenom je 13 150 ljudi u Hrvatskoj raspoređenih u oko pet tisuća obitelji. Poznato je još od 17. stoljeća, a postoji nekoliko mogućih objašnjenja podrijetla naziva. Moguće je da dolazi od baba (baka, starica) i nastavka -ić, a možda i od turske riječi babo, ili arapske baba što znači otac. Prezime dolazi iz Senja, a prema nekim izvorima iz Pridrage kod Zadra i Perušića u Lici.
4. Marić
Ovo prezime ima 11 617 stanovnika Hrvatske. Podrijetlom je iz istočne Hercegovine, a po nekim izvorima iz Podravine. Izvedeno je od osobnog imena Mara, Marija. Postoji još nekoliko sličnih prezimena izvedenih iz imena Mara, poput Maričić, Maričević, Maričković. Najviše Marića u proteklom stoljeću rođeno je u bosanskohercegovačkoj općini Stolac. Više je od četiri tisuće domaćinstava s ovim prezimenom u Hrvatskoj.
5. Novak
U Hrvatskoj živi 11 396 Novaka. Najviše je Hrvata s ovim prezimenom u Čakovcu, ali ga ima i na Hvaru. Naziv prezimena dolazi od riječi novak, u smislu novi doseljenik, novonaseljen. Ovo prezime jedno je od najčešćih prezimena u Češkoj, a dosta je zastupljeno i u Slovačkoj. U proteklih sto godina najviše Novaka rođeno je u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik tako prezivao. Oko četiri tisuće je domaćinstava s ovim prezimenom.
6. Jurić
Ovo prezime nosi 11 356 stanovnika Hrvatske. Potječe iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz okolice Šibenika i Knina, a moguće je da mu je podrijetlo i u Grudama. Nastalo je od osobnog imena Jura, Juro i nastavka -ić. U posljednjih sto godina, najviše se Jurića rodilo u srednjobosanskoj općini Kakanj. Kao i kod Novaka oko četiri tisuće obitelji u Hrvatskoj ima ovo prezime.
7. Kovačić
Kovačića je 11 171 u Hrvatskoj. Većim su dijelom iz Zagreba, a po nekim izvorima iz Like te Podravine. Izvedeno je kao i Kovačević od zanimanja kovač, a pojavljuje se u 16. stoljeću. U posljednjih sto godina, najviše se Kovačića rodilo u Čelini kraj Omiša. U tom selu su se gotovo svi stanovnici prezivali Kovačić. Oko četiri tisuće obitelji u Hrvatskoj preziva se Kovačić.
Najveći broj osoba s tim prezimenom u mjestima: Zagreb (1734), Split (285), Rijeka (227), Omiš - Čelina (181), Velika Gorica (168), Sesvete pokraj Zagreba (163), Koprivnica (162), Varaždin (150), Osijek (124), Lipnica kod Zagreba (122), Čakovec (102), Sisak (92), Karlovac (91), Đurđekovec pokrajr Zagreba (90), Kozjača kod Velika Gorice (90)

8. Vuković
Prezime nosi 10 582 stanovnika Hrvatske. Većim dijelom podrijetlom su iz okolice Slunja, a dolaze i iz Brinja u Lici. Dva su moguća objašnjenja podrijetla. Dolazi ili od imenice vuk ili osobnog imena Vuk te sufiksa -ović. Zastupljeno je dijelom u Srbiji i Crnoj Gori. Najviše se Vukovića rodilo u proteklih sto godina u Saborskom kod Slunja, gdje je svaki peti stanovnik nosio ovo prezime.
9. Knežević
U Hrvatskoj živi 10 554 u oko četiri tisuće domaćinstava. Podrijetlo prezimena je iz okolice Zadra, a prema nekim podacima iz Like. Kao i Vuković, zastupljeno je i u Srbiji i Crnoj Gori. Naziv je izveden iz zanimanja odnosno titule knez. U posljednjih sto godina u Boraji kraj Šibenika, Strugi Banjskoj kraj Hrvatske Kostajnice te Vinjercu kraj Zadra rođeno je najviše Kneževića.
10. Marković
Markovića je 10 074 u Hrvatskoj. Naziv prezimena dolazi od osobnog imena Marko i sufiksa -ović. Podrijetlom je prezime iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Ivanca kod Varaždina. Zabilježeno je još u 15. stoljeću. Najviše se Markovića u proteklih sto godina rodilo u općini Kotor Varoš u Bosanskoj Krajini, gdje se svaki četrdeseti stanovnik ovako prezivao. Prisutni su u 355 hrvatskih općina i 881 naselju.